Rekonstrukcija Europske unije ili gospodarski slom Ruske Federacije?

Trenutna situacija vezana uz rusku invaziju na Republiku Ukrajinu otvara brojna pitanja, a jedno od glavnih jest: Koliko su zapravo efikasne mjere sankcija upućene Ruskoj Federaciji? Sam Winston Churchill više je puta kazao kako sankcije izazivaju negativan efekt i upozoravao na pretjerano i neefektivno kažnjavanje Republike Njemačke nakon završetka prvog svjetskog rata. Churchill je isticao kako mjere sankcija rezultiraju kontraproduktivno i uzrokuju eksponencijalan rast kritične mase među građanima te države zahvaćene sankcijama. Danas nikad snažnije zajedništvo zemalja Europske unije upravo je bazirano na temelju uvođenja direktnih sankcija Ruskoj Federaciji. Europska unija već je određeno vremensko razdoblje predvodnik u zelenoj transformaciji gospodarstva na globalnoj razini (klimatska neutralnost do 2030. i 2050. godine). Jedan od osnovnih razloga oblikovanja takve strateške politike jest visoka energetska uvozna ovisnost EU od strane trećih zemalja. Ruska invazija na Ukrajinu natjerala je Europsku uniju na ubrzavanje procesa i aktivnosti energetske transformacije. Problem Unije javlja se zbog nedovoljne samodostatnosti u proizvodnji i opskrbi energentima kao i u konkretnom pronalaženju i ugovaranju drugih energetski snažnih zemalja partnera.

Iz tog razloga jasna je suzdržljivost pojedinih zemalja članica poput primjerice Mađarske na čelu s premijerom Viktorom Orbanom, ali i opreznošću drugih predstavnika vlasti poput primjerice francuskog premijera Emmanuela Macrona ili talijanskog premijera Maria Draghija. Uzrok takve suzdržanosti jest sam suverenitet zemalja i racionalna želja za maksimiziranjem koristi građana i umanjenjem negativnih reperkusija uzrokovanih ratnim sukobom. Zajedništvo zemalja članica kroz nadolazeće razdoblje biti će testabilno i zanimljivo će biti pratiti intrazemaljske odnose unutar EU. S druge strane, Federacija Rusija nastoji minimizirati uspješnost učinka sankcija zapadnih zemalja. Povlačenje podružnica, poslovnica, tvornica rezultirati će smanjenjem gospodarske aktivnosti u Federaciji Rusiji. Direktan makroekonomski učinak biti će vidljiv kroz povećanje stope nezaposlenosti, smanjenja direktnih stranih investicija, rasta inflacije i pada prihoda javnih razina vlasti. Ruska Federacija samo u studenom 2021. godine izvezla je ukupno dobara i usluga u zemlje Europske unije u iznosu od 166096.40 milijuna američkih dolara. Europska unija glavni je trgovinski partner Rusije i kreiranjem djelomično autarkičnog stanja prema Zapadu naškoditi će ruskom gospodarstvu. Jednostavno je nemoguće da izostanu negativne reperkusije uzevši u obzir da je 2020. godine udio ukupnog ruskog izvoza dobara u zemlje članice Unije iznosio 37.3%. Brojke sve govore i predsjednik Rusije Vladimir Putin (nedavno obučen u zimskoj jakni talijanskog brenda visoke mode) racionalnom analizom mora uzeti u obzir važnost trgovinske razmjene s EU i mogućnost dodatnih negativnih srednjoročnih implikacija. Navedeni razlozi ukazuju na potrebu za stabilizacijom situacije i potrebom za  kolektivnim pregovaranjem kako bi se de facto cjelokupno svjetsko gospodarstvo dovoljno pogođeno COVID globalnom pandemijom vratilo na pretkrizno razdoblje. Iz današnjeg pogleda praktički nerealno djeluje Konferencija u Jalti 1945. godine i visoka razina suglasnosti trojice saveznika najblaže rečeno kompleksnih ličnosti.

 

 

 


Primjedbe