Slobodno se može kazati kako je današnje vremensko razdoblje
jedno od najkompleksnijih u povijesti svjetske ekonomije. Dvogodišnja globalna
pandemija ostavila je brojne negativne reperkusije na nacionalne ekonomije
poput smanjenja gospodarske aktivnosti kao i porasta opće razina cijena.
Nedovoljno brz gospodarski oporavak dodatno je zakomplicirao rat na području
Ukrajine čiji je efekt više dimenzionalan: gubitak tržišta za plasiranje robe,
ovisnost o različitim vrstama sirovina, zatvaranje poslovnica i podružnica,
poremećaji u opskrbnim lancima, dodatan porast opće razina cijena i drugi
ostali relevantni problemi. Dinamičnost, kompleksnost, nepredvidljivost neke su
od osnovnih karakteristika suvremenog poslovanja. Zanimljivo je pitanje uloge i
važnosti javne vlasti u takvim uvjetima poslovanja. Iz navedenih razloga
potrebno je ispitati stupanj participacije države i uključenost u sve aspekte
nacionalne ekonomije. Najbolji način za to je kratak povratak u prošlost.
Harvardska škola pojavljuje se 1930.-ih godina i zalaže se
za nadzor tržišnog natjecanja s funkcijom zaštite potrošača, ali i konkurenata
u industriji. Zaštitu i nadzor provodi sama država vlastitim mjerama i
aktivnostima. Harvardska škola ponovno se aktualizira 1950.-ih godina.
Indikativan je podatak pojave Harvardske škole, prva pojava jest poslije Velike
gospodarske krize 1929. godine, druga pojava jest vezana uz samo razdoblje
poslije Drugog svjetskog rata. S druge strane, Čikaška škola javlja se kao
svojevrsna kritika Harvardu. Temelj Čikaške škole je neoklasična teorija
tržišta i cijena i preživljavanje najsposobnijih na tržištu. Intervencije
države smatraju se nepotrebnim i krajnje neefikasnim kako za poduzeća tako i za
potrošače.
S obzirom na dvije navedene suprotstavljene struje i
globalne šokove Harvardska škola dominantnija je u odnosu na Čikašku školu
ispitujući stupanj participacije javne vlasti. Ekonomske mjere centralnih
razina vlasti usmjerene na zaštitu kako fizičkih tako i pravnih osoba
pokazatelj su takvih aktivnosti. Naravno, ne smije se zaboraviti i jedna od
osnovnih teza Čikaških predstavnika koja je usmjerena na posljedice uplitanja
države. Uzrok inflacije koja danas predstavlja jedan od gorućih problema je i
među ostalome u pretjeranom „upumpavanju“ novčane mase sa strane ponude
novčanog tržišta. Dvije krajnje struje (Harvard i Chicago) kao dvije ad hoc
ekstremne varijable ne pružaju optimalan način opstanka, rasta, razvoja.
Njihova obilježja striktnosti u principu trebalo bi implementirati na
sinergijski način uzimajući u obzir kako je preduvjet ekonomskog rasta i
razvoja zapravo komplementaran odnos javnog i privatnog sektora.
Primjedbe
Objavi komentar