Zajednički element koji se proteže kroz sve radne aktivnosti
u procesu menadžmenta (planiranje, organizacija, upravljanje ljudskim
potencijalima, kontroliranje) jest odlučivanje. Aktivnost odlučivanja
pojavljuje se na svim razinama menadžmenta, u raznim organizacijskim oblicima,
svakodnevno i dio je poslovnih procesa kako u kratkom tako i u srednjem i dugom
roku. S obzirom na navedeno, postavlja se pitanje: Kako zapravo donijeti
kvalitetnu poslovnu odluku?
Carl Jung definirao je dva načina odlučivanja osobe. Prvi
način je temeljen na mišljenju odnosno pojedinac odlučuje razumno i činjenično.
Drugi način kazuje kako pojedinac donosi odluku/e na temelju subjektivnog i
osobnog viđenja situacije. Odlučivanje je zapravo dio ličnosti koju definiramo
kao obrazac mišljenja, osjećaja i ponašanja u odnosu na okolinu. Važno je
napomenuti postojanje različitih tipova ličnosti odnosno nepostojanje
univerzalnog obrasca.
Jasno je kako se otvara mnogo prostora za diskusiju o
idealnom tipu ličnosti koji determinira kvalitetu odlučivanja. Odlučivanje
temeljeno na mišljenju najčešće je utemeljeno na intenzivnoj analizi koja pruža
sigurnost u odlučivanju vjerujući u kvalitetu same analitike (kvantitativne i
kvalitativne). S druge strane, intuitivna osoba vjeruje u svoj unutarnji
osjećaj kao snažan pokretač kvalitetnog odlučivanja. Osjećaj ispravnosti odluke
dolazi i s vremenom točnije iskustvom prepoznavanja i djelovanja u određenim
situacijama.
Za zaključak je potrebno navesti kako je zahtjevno
ustanoviti preduvjet kvalitetnog poslovnog odlučivanja individue. Svaka osoba
nosi vlastiti tip ličnosti, nečija je više usmjerena na mišljenje pri
odlučivanju, nečija je više usmjerena na osjećaje pri odlučivanju. Postoje
brojni pozitivni primjeri odlučivanja temeljenih na mišljenju i osjećajima.
Generalni savjet bio bi orijentiran ka postizanju svojevrsnog sinergijskog
djelovanja ličnosti kod odlučivanja uključivši kako osobni aspekt mišljenja
tako i unutarnji osjećajni aspekt individue.
Primjedbe
Objavi komentar