Nastavno na kontinuirano unapređivanje i japanski modalitet organizacije rada, ovaj članak usmjeren je navođenje i opisivanje japanske izvrsnosti u suvremenom poslovanju.
Pragmatičnost, hrabrost i inovativnost osnovica su japanske
kulture poslovanja. Japanski zračni napad na američku luku Pearl Harbor 1941.
godine zapravo predstavlja svojevrsnu uvertiru i globalnu prezentaciju Japana i
njihovog tipa razmišljanja. Naime, japanski napad počeo je u ranojutarnjim
satima, u smjeru i za vrijeme sunčevog izlaska. Iz tog razloga, američke
obrambene jedinice suočile su se s teškoćama pri identifikaciji i prilagodbi na
napad letjelica.
Nemogućnost ostvarivanja značajnog utjecaja u domeni
luksuznih dobara, Japance je usmjerila ka dodatnom angažiranju pri postizanju
komparativne prednosti u svim poslovnim procesima poduzeća. Visoka razina
partnerstva s dobavljačima, uklanjanje pogrešaka u odvijanju poslovnih procesa
na samom izvoru, povećanje brzine primanja, obrada i ispunjavanja zahtjeva
kupaca, način i vrijeme isporuke proizvoda samo su neke od osnovnih
karakteristika poslovanja japanskih poduzeća. Odličan primjer japanske
djelotvornosti jest automobilska industrija odnosno modalitet rada primijenjen
u navedenoj industriji.
Prosječan broj inženjerskih sati po jednom automobilu za 45
% manji je u odnosu na prosječan broj inženjerskih sati kod američkih
proizvođača automobila. Nadalje, vrijeme potrebno za razvoj prototipa prosječno
iznosi 6,2 mjeseca naprema 12,4 mjeseca koliko je potrebno američkim razvojnim
timovima. Zanimljivo je i kako 51% od ukupnih radnih aktivnosti izvršavaju
dobavljači nekog poduzeća (izvrsna primjena JIT modaliteta).
Američka i japanska filozofija poslovanja vrlo često su
predstavljene kao dva krajnja ekstremiteta što je u principu relativno pogrešno.
Japanski „poslovnjaci“ imaju učestalu praksu odlaska u Sjedinjenje Američke
Države i promatranja, učenja o aktivnostima poslovnih procesa i projekata od
strane Amerikanaca. S druge strane, neki od najznačajnijih američkih gurua
upravljanja kvalitetom poslovanja, godine i godine poslovne karijere proveli su
u Japanu. Kolektivna svijest o učenju kao takva jednostavno doseže razinu
implementacije učeće organizacije u suvremenom poslovanju do nevjerojatnog
stanja.
Za kraj, izuzetno je jasno da ne čudi podatak kako Japanci
strateški planiraju poslovanje za razdoblje od sedam generacija. Ne tri
mjeseca, ni jednu, tri, pet, deset godina već sedam generacija življenja sa
svrhom kreiranja uspješnog pristupa izgradnje ostavštine nadolazećim
naraštajima.
Primjedbe
Objavi komentar