Prikupljanje i trošenje novčanih sredstava osnovne su fiskalne aktivnosti svih javnih razina vlasti. Koliko, zašto, na što, kako se prikupljaju i troše novčana sredstva, samo su neka od legitimnih pitanja pri upravljanju proračunom općine, grada, županije, države.
Proračun služi kao instrument ostvarivanje ciljeva javnih
vlasti. Načelno, fiskalne aktivnosti trebaju biti usmjerene ka smanjenju razine
troškova, boljem upravljanju raspoloživim resursima, povećanju razine
zadovoljstva mještana. Kako će određena javna vlast raspodijeliti, trošiti
određenu sumu novca izravno je povezana s ekonomskom, socijalnom, obrazovnom,
kulturnom politikom zastupanja.
Račun dobiti i gubitka odnosno proračunski suficit ili
deficit, zanimljiva je stavka ponašanja javnih vlasti. Uz ujednačeno
proračunsko stanje, prihvatljiv je i nizak proračunski deficit koji ukazuje
kako javna vlasti troši novčana sredstva s ciljem rasta i razvoja određene sredine¹.
Popularan je nastup predstavnika javnih vlasti koji upravo suprotno,
naglašavaju završetak određenog kalendarskog razdoblja s viškom sredstava u
javnoj blagajni. Završavajući godinu/e u plusu, prezentacija prema javnosti
usmjerena je ka uviđanju njihovih financijsko-upravljačkih sposobnosti.
Samu tvrdnju opovrgava činjenično stanje kako prihodovnom
stranom proračuna strukturalno dominiraju porezna i neporezna davanja fizičkih
i pravnih osoba. Što je proračunski suficit viši, zapravo se radi o većem poreznom
opterećenju za porezne obveznike. Takvo stanje svojevrstan je pokazatelj i
signal efektivnom upravljaču za umanjivanje različitih vrsta poreza, naknada,
doprinosa, pristojba. Prihodi javnih razina vlasti kao takvi, izravan su teret
poslovanja i življenja pravnih i fizičkih osoba. Održivi proračun jednostavno
ne smije narušavati standard obveznika tog proračuna. Narušavanjem standarda,
dolazi do direktnog izazivanja negativnih ekonomskih, socijalnih, razvojnih
reperkusija za to proračunski obuhvaćeno područje.
Nastavno, razumljivo je kako javne vlasti ne mogu generirati
poslovne prihode. Iz tog razloga, nevjerojatno je bitna potporna uloga javne
vlasti i cijelog javnog sektora prema privatnom sektoru. Urbano okruženje (zgrade,
promet, voda, otpad, energetske usluge, informacijsko-komunikacijsko
tehnologija), javna uprava (sektorska suradnja, suradnja među razinama javne vlasti,
umrežavanje dionika), socijalni kapital (obrazovanje, socijalna i spolna jednakost)
predstavljaju osnovne sastavnice tehničke podrške i pomoći. Intenzivnim sinergijskim
djelovanjem javnog i privatnog sektora, gospodarsko-društveni rast i razvoj
jednostavno je neizbježan.
¹ Pod pretpostavkom strukture troškova usmjerenih ka razvoju
i boljitku, a ne kao rezultat neefikasnog upravljanja javnim kapacitetima. Jednako
tako, meko proračunsko ograničenje omogućuje pomoć pri pokrivanju deficita
proračuna od strane više razine javne vlasti.
Primjedbe
Objavi komentar