Gospodarsko stanje Velike Britanije poslije Brexita

Zašto upravo sada Brexit kao glavna tema i problem rasta i razvoja Velike Britanije? Pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini predstavljali/ju zaštitnu masku od stvarnih prijetnji i štete načinjene britanskom gospodarstvu koje dominantno generira trenutno ex-post Brexit stanje. Projekcije BDP-a za 2023. godinu kazuju kako je kod svih zemalja članica Europske unije, zemalja poput Brazila, Argentine, Japana predviđen gospodarski rast, što nije slučaj kod Velike Britanije. Jedina zemlja kategorizirana kao zemlja visokog ili vrlo visokog stupnja razvoja čije su projekcije gospodarskog rasta slabije od Velike Britanije jest relativno autarkična Ruska Federacija.

Trgovinska razmjena između poduzeća Velike Britanije i poduzeća država članica Europske unije smanjila se za trećinu u šest mjeseci od stupanja na snagu EU–UK Trade and Cooperation Agreementa. Nastavno, intenzitet trgovinskih aktivnosti Velike Britanije ne prati intenzitet ostalih G7 zemalja svijeta. Vrijedno je i spomena kako se postepeno ostvaruje i predviđen dugoročni pad nadnice u iznosu od 470 funti po osobi.

Povećanje birokracije, tretman Velike Britanije kao treće zemlje u pravno regulativnim odnosima razmjene dobara i usluga i kretanja čimbenika proizvodnje, jednostavno ugrožava održivost poslovanja poslovnih subjekata i narušava životni standard stanovnika Britanije. Ne iznenađuje činjenica kako veliki broj organizacija razvija vlastite distribucijske centre izvan Velike Britanije s ciljem zadržavanja postojeće mreže dobavljača i kupaca.

Potrebno je istaknuti i reregulaciju određenih industrija djelovanja. Poduzeća unutar kemijske industrije ukupno su potrošila aproksimativno 500 milijuna funti tijekom posljednjeg  desetljeća na registraciju unutar zemalja Europske unije s jasnim ciljem ekspanzije unutar zajedničkog europskog tržišta. Brexitom, ista ta poduzeća ponovno moraju proći kroz proces registracije za registrator Velike Britanije, ali ovaj put ukupan trošak industrije približno iznosi dvije milijarde funti.

Smjer provođenja jasnih, konkretnih, pragmatičnih ekonomskih politika u Velikoj Britaniji trenutno jednostavno ne postoji. Jedan od boljih pokazatelja navedene tvrdnje jest to što Velika Britanija izlaskom iz Europske unije bilježi pad bruto društvenog proizvoda od 4 posto. S druge strane, kao svojevrsna ad hoc kompenzacijska mjera, novopotpisan trgovinski sporazum s Australijom polučiti će rast bruto društvenog proizvoda u iznosu od 0,08 posto.

Davno je kazao šesnaesti američki predsjednik Abraham Lincoln: „Dajte mi šest sati da posiječem drvo i prvih četiri i pol sata provesti ću oštreći sjekiru.“  

Primjedbe