Oporezivanje rada te uloga privatnog i javnog sektora

Porez na rad najjednostavnije se definira kao prinudan i bez protučinidbe izvršen novčani transfer u korist institucija javne vlasti s funkcijom ostvarivanja aktivnosti u javnom sektoru.

Česte su prepirke vezane uz visinu poreznih stopa i poreznog iznosa na rad koji prisvaja država, te temeljem toga i visina troškova poduzeća u privatnom sektoru. Postoji li stvarno prostor za umanjivanje poreza u Republici Hrvatskoj?

Situacija je nadasve kompleksna, ali ono što je jasno i razumno jest želja poduzeća za nižim iznosom poreza na rad. Poduzeća svoju energiju ka navedenom cilju baziraju na činjenici kako su prihodi javnih razina vlasti kao takvi izravan teret poslovanja i življenja pravnih i fizičkih osoba zbog nemogućnosti kreiranja poslovnih prihoda od strane javnih razina vlasti.

S druge strane, važno je ponovno napomenuti kako je funkcija novčanog transfera poreza usmjerena ka ostvarivanju aktivnosti u javnom sektoru, što posljedično dovodi i do pružanja javnih dobara i usluga. Određenoj osobi, kasno navečer pozli te se uputila u najbližu bolnicu po adekvatnu medicinsku skrb s obzirom na njezin trenutni problem. Novčana naknada je bez ikakvog značaja. Preko puta oceana, u Sjedinjenim Američkim Državama, aproksimativan iznos dnevnog troška u bolnici iznosi 2.873 američkih dolara. Stanovnik SAD-a kako bi pokrio samo jednodnevni iznos treba raditi 110 sati. Nastavno, prosječna medijalna nadnica iznosi 26,22 američkih dolara na nacionalnoj razini, dok je prosječni iznos troška boravka u bolnici porastao za 94 posto u odnosu na 2004. godinu. Kolika je realna dohodovna mogućnost samostalnog prihvaćanja ovakvih i sličnih oblika obveza od strane građana RH?

Pojašnjen je jedan primjer, ali aplikativna primjena može se prikazati i kroz infrastrukturne djelatnosti. Infrastrukturne djelatnosti u ovom kontekstu podrazumijevaju njihovu iznimnu ulogu u izgradnji svakog pojedinca. Obrazovanje, znanost, kultura i sport čine osnovne infrastrukturne djelatnosti gdje kućanstvo snosi minimalan dio ili nikakav dio dodatne novčane obveze.

Usklađivanje želja svih interesno utjecajnih skupina ove teme, zahtjevno je i kompleksno. Rješenje bi trebalo uvijek biti usmjereno ka podizanju životnog standarda građana Republike Hrvatske. Već pisano, sinergijsko djelovanje privatnog i javnog sektora, trebalo bi se fokusirati na raznovrsne faktore pa tako i na minimalnu plaću. Minimalna neto plaća od 01. siječnja 2023. godine iznosi 560 eura u Republici Hrvatskoj. Za usporedbu, 2019. godine u Republici Sloveniji, minimalna neto plaća iznosila je 667 eura. Zadovoljstvo i dostojanstven standard moraju biti misija i vizija relevantnih dionika, na kraju svega, isplatiti će se i njima samima, u svim aspektima poslovanja.